Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku je deo Univerziteta u Novom Sadu, i već godinama ima važnu ulogu ne samo u okviru visokoobrazovnih institucija u Subotici, već i celoj Vojvodini, jer obrazuje intelektualce humanističkog opredeljenja mađarske nacionalnosti. Obrazovanje učitelja ima dugu tradiciju u Subotici: ova tradicija datira sa kraja 18. veka, iz 1777. godine kada je carica Marija Terezija donela dekret pod nazivom Ratio Educationis. Prekretnicu u razvoju obrazovanja učitelja predstavlja Austro-ugarska nagodba iz 1867. godine, jer je u skladu sa njom već sledeće godine u Mađarskoj donet Zakon o javnom obrazovanju (Népoktatási törvény), koji uvodi obavezno školovanje dece uzrasta od 6 do 12 godina, moderno državno školstvo sa svim nivoima obrazovanja, a između ostalog i obavezu osnivanja državnih učiteljskih škola. Na osnovu ovog zakona prva državna učiteljska škola osnovana je 1869. godine u Budimu, a druga 1871. godine u Subotici: 14. maja 1871. godine Ministarstvo vera i obrazovanja zvanično je obavestilo grad Suboticu da će na osnovu odluke Mađarskog parlamenta biti osnovano pet državnih učiteljskih škola – jedna u Subotici. Ova državna učiteljska škola počela je sa radom 25. novembra 1871. godine u jednoj danas već nepostojećoj zgradi u ulici Petra Drapšina (Gombkötő utca) pod brojem 83. Pri osnivanju većina učenika bila je iz Subotice i okoline, tačnije sa teritorije nekadašnje Bačko-bodroške županije, a kasnije iz cele Monarhije. Troškove obrazovanja snosila je država, a manjim delom i roditelji.