U pauzi od učenja

Letnji FOMO i karijera: Zašto imamo osećaj da svi drugi žive bolje od nas

15.06.2026.
7 min

Leto je godišnje doba kada društvene mreže postaju svojevrsna paralelna realnost. Dok skrolujemo Instagram ili TikTok, izgleda kao da svi putuju, piju kafu sa pogledom na more i usput grade uspešnu karijeru. Svi osim nas.

Ako si ikada tokom leta imao/la osećaj da stagniraš dok drugi „žive punim plućima“, nisi jedini/a. Taj osećaj ima čak i ime — FOMO (Fear of Missing Out), odnosno strah da propuštamo nešto važno, uzbudljivo ili vredno. I dok se često vezuje za društveni život, FOMO sve više utiče i na način na koji doživljavamo sopstvenu karijeru.

Foto: Startuj.infostud.com (Shutterstock)

Zašto je leti sve intenzivnije?

Tokom godine ljudi dele razne trenutke iz svakodnevice, ali leto je period kada internet izgleda kao beskonačan niz putovanja, festivala, uspeha, networking događaja, novih poslova i „milestone“-ova. Problem nije u tome što drugi uživaju, već što društvene mreže prikazuju samo najbolje trenutke. Mozak ne registruje da je to pažljivo biran sadržaj, on registruje samo jedno: „Drugi žive bolje od mene.“ I što više gledamo takav sadržaj, lakše počinjemo da verujemo da kasnimo.

Taj osećaj nije samo subjektivan. Jedno od najcitiranijih istraživanja o FOMO fenomenu, Motivational, emotional, and behavioral correlates of fear of missing out, pokazalo je da su viši nivoi FOMO-a povezani sa manjim zadovoljstvom životom, lošijim raspoloženjem i intenzivnijim korišćenjem društvenih mreža. Drugim rečima, što češće pratimo šta drugi rade, veća je verovatnoća da ćemo imati osećaj da nešto propuštamo.

Posebno je teško studentima i mladima na početku karijere i nije slučajno što je FOMO posebno izražen među njima. Generacija Z odrasla je uz društvene mreže, a istraživanja pokazuju da većina mladih provodi nekoliko sati dnevno na platformama poput Instagrama, TikToka i YouTube-a. Kada svakodnevno gledamo tuđe uspehe, putovanja i velike životne odluke, lako je steći utisak da svi napreduju brže od nas — čak i kada to nije slučaj.

Zašto se to posebno odnosi na karijeru?

Zato što su dvadesete period u kom retko ko zapravo zna šta radi — ali svi pokušavaju da deluju kao da znaju. Neko je našao praksu. Neko već radi full-time. Neko menja fakultet. Neko pokreće biznis. Neko odlazi preko. Neko deluje kao da ima plan za narednih deset godina.

Dodatno, leti se često javlja pritisak da „moramo nešto da uradimo sa sobom“: da pronađemo praksu, naučimo novu veštinu, radimo sezonski posao, putujemo, budemo produktivni, i usput maksimalno uživamo. A ti možda sediš kod kuće i pokušavaš da shvatiš: šta te uopšte zanima, da li si izabrao dobar fakultet, kako da pronađeš prvi posao, ili zašto si toliko umoran i bez motivacije. I onda vrlo lako nastaje osećaj da svi drugi napreduju, dok ti stagniraš.

Ali ono što retko vidimo jeste da ogromna većina mladih ljudi prolazi kroz vrlo slične dileme — samo ih ne objavljuje. Retko ko objavljuje stres zbog traženja posla, osećaj nesigurnosti, burnout, odbijenice nakon razgovora za posao, ili činjenicu da ni sami ne znaju šta rade sa svojom karijerom. Isto tako, karijera retko izgleda kao pravolinijski uspon. Mnogo češće je puna pauza, promena pravca, nesigurnosti i perioda kada imamo osećaj da stojimo u mestu — iako zapravo rastemo.

Kako FOMO utiče na samopouzdanje?

Ljudi su prirodno skloni poređenju. Tako procenjujemo gde pripadamo, koliko vredimo i da li „dobro guramo“ kroz život. Nekada smo se upoređivali sa nekoliko ljudi iz okruženja. Danas se svakodnevno poredimo sa stotinama njih. I to sa njihovim najboljim momentima.

Naime, psiholozi već godinama upozoravaju da stalno socijalno poređenje može negativno da utiče na samopouzdanje i subjektivni osećaj uspeha (Fear of missing out: A brief overview of origin, theoretical underpinnings and relationship with mental health). Problem nije samo u vremenu provedenom na mrežama, već u tome što se često poredimo sa pažljivo odabranim verzijama tuđih života, karijera i uspeha. Upravo zbog toga mnogi mladi imaju utisak da zaostaju, iako objektivno napreduju svojim tempom.

Kada konstantno upoređujemo svoj život sa tuđim objavama, lako dolazi do:

  • pada motivacije,
  • osećaja da kasnimo,
  • sumnje u sopstvene sposobnosti,
  • anksioznosti oko budućnosti,
  • i utiska da nikada ne radimo dovoljno.

Posebno u karijeri, gde ne postoji univerzalan tempo uspeha. Neko pronađe prvi posao sa 21, neko sa 27. Neko promeni profesiju potpuno. Neko deluje uspešno spolja, a zapravo je nezadovoljan i izgoreo. Ali društvene mreže retko prikazuju taj deo priče.

Kako da se izboriš sa letnjim FOMO osećajem?

  1. Podseti sebe da vidiš samo deo tuđeg života

Instagram nije dokumentarac. Ljudi objavljuju trenutke zbog kojih se osećaju dobro, uspešno ili zanimljivo. To ne znači da im je ceo život takav. Tuđi „savršeni jul“ ne znači da oni nemaju svoje krize, nesigurnosti ili loše dane.

  1. Ne meri svoj napredak tuđim tempom

Karijera nije trka sa jedinstvenim ciljem. Nema pravilnog redosleda kojim „moraš“ da ideš. Nekad je najveći napredak upravo odmoriti, preživeti težak period, završiti ispit, poslati CV, ili priznati sebi da želiš promenu. I to se računa.

  1. Napravi distancu od sadržaja koji ti pogoršava osećaj

Ako nakon skrolovanja imaš utisak da nisi dovoljno dobar, uspešan ili zanimljiv — možda je vreme za mali digitalni reset. Ne moraš da obrišeš društvene mreže. Dovoljno je da ograničiš vreme na aplikacijama, otpratiš sadržaj zbog kog se osećaš loše, i više pratiš ljude koji dele realistične priče o karijeri i životu.

  1. Fokusiraj se na svoj „sledeći korak“, ne na ceo život

FOMO nas često tera da mislimo da moramo odmah imati sve rešeno. Ali karijera se ne gradi preko noći. Nekad je dovoljno da ovog leta naučiš jednu novu stvar, pošalješ nekoliko prijava, odmoriš bez griže savesti, ili jednostavno shvatiš šta ne želiš. I to je pomak.

Nisi zakasnio/la

Možda trenutno nemaš osećaj da napreduješ. Možda leto ne izgleda onako kako si zamišljao/la. Možda nemaš „Instagram-worthy“ priče. Ali život nije takmičenje u tome ko izgleda uspešnije online. Iza većine savršenih objava kriju se isti strahovi, dileme i nesigurnosti koje imaš i ti.

Tvoja karijera ne mora da izgleda spektakularno svakog leta da bi jednog dana bila uspešna.

Kopiraj link
Suzana Vidaković

Suzana Vidaković

Suzana je psihološkinja sa iskustvom u akademskom savetovanju. Veruje da se najveći rast dešava kada spojimo znanje, iskustvo i hrabrost da izađemo iz poznatog. Posvećena je podršci mladima da otkriju svoje potencijale i hrabro stvaraju prilike za razvoj.