Obrazovanje

5 saveta kako da savladaš strah od javnog nastupa i pokidaš usmeni ispit

18.05.2020.
6 min

Strah od javnog nastupa (glossophobia), nezavisno da li je u pitanju posao ili fakultet, javlja se nezavisno od profila ljudi. To često nije posledica naše nespremnosti, već prosto unutrašnja strepnja da na pravi način nećemo uspeti da prezentujemo svoje ideje, znanje ili predloge pred malom, a pogotovo pred velikom grupom ljudi. Iznenađujuć je podatak da se ovaj strah nalazi na samom vrhu liste strahova u populaciji, odmah ispod straha od letenja! Međutim, iako je letenje (u avionu ili padobranu, naravno) nešto što možemo izbeći ukoliko ga se plašimo, sa javnim nastupom to nije tako i zbog toga je javni nastup nešto na čemu treba da se radi. Iako svako od nas iza sebe ima različitu prošlost, time i različito iskustvo i niko od nas nije jednako elokventan ili načitan, sve izazove na koje naiđemo treba da gledamo sa istom mišlju: ako neko nešto može da uradi, svako može to da nauči. Iznenadili biste se sa pričama velikih govornika koliko pripreme leži iza njihovih govora. Niko nije rođen kao sjajan govornik.

Student

Foto: Pixabay

Pa kako su onda nečiji javni nastupi bolji od drugih? Odgovor je vrlo jednostavan: neki ljudi su više radili na svom javnom nastupu od drugih!

Koliko god da nam javni nastup nije najomiljenija stvar ikada – nažalost, ne možemo ga izbeći. Jer javni nastup nije samo prezentovanje velikog projekta pred predstavnikom velike svetske korporacije od kojeg nam zavisi budućnost, izlaganje doktorske disertacije pred komisijom od kojeg nam zavisi karijera ili bilo kakva grandiozna izlaganja koja nam prva padaju na pamet (kao nemoguća i fascinantna za onoga ko to uradi onako kako mi nikada ne bismo mogli). Javni nastup je sve ono sa čime se susrećemo svakodnevno u interakciji sa drugim ljudima kada izlažemo svoje ideje i ostavljamo utisak. Ukoliko ste baš vi ti tremaroši, oprostićete mi, ali jedini način da izbegnete javni nastup je da ne postojite. S obzirom da je to nemoguće, preostaje vam samo da usvojite male trikove koji će vam pomoći da postanete oni govornici kojima ste se divili. Najbolji period za vežbanje javnog nastupa su upravo usmeni ispiti baš zato što smo bačeni u vatru i „naterani“ da to uradimo bez ikakvih izgovora.

Kada se osvrnem i vratim na prvu godinu kada sam polagala usmeni ispit iz dva dela, sećam se da sam na prvom ispitu imala vrhunsko znanje koje nisam prezentovala na pravi način. Želela sam mnogo toga da kažem i letela sam sa priče na priču, bila sam usplahirena i gladna (jer od treme nisam mogla da jedem pre ispita). Dobila sam 9, a reči mog profesora su mi zauvek ostale urezane u pamćenje: Ovo je bilo vrlo dobro, a za odlično ćete morati da poradite na svom izlaganju. Vidimo se na drugom delu.

Na drugom delu sam pokidala. Evo i kako:

#1 Naoružajte se znanjem.

Ne, ovo nije nikakav trik. Ovo je preduslov da oduvate ispit iz jednog jedinog razloga: kada imate znanje, imate samopouzdanje. Kada imate samopouzdanje, vi šaljete sliku – vau, jel moguće ovo?! Da li ćete učiti mesecima, nedeljama, danima ili jedan dan – to zavisi od vas i vaših kapaciteta. Ali da biste oduvali ispit, treba da znate toliko da ništa ne može da vas iznenadi.

#2 Pretpostavite moguća dodatna pitanja.

Ukoliko ste prvi korak savladali dobro, onda je ovaj drugi skroz lagan. Jako je važno da budete fleksibilni i prilagođavate se situaciji. Razmislite o tome šta bi mogao profesor da vas pita na tu temu. Budite pametni, smislite unapred neočekivan odgovor kojim ćete finiširati ispit. Naravno, ovo nije 100% moguće u svakoj prilici. Primera radi, na jednom ispitu, profesor me je pitao da li mogu da nabrojim još neko delo od jednog teoretičara i da kažem kakva su mi njegova dela. Kako nisam znala odgovor na prvo pitanje, odgovorila sam samo: „Obimna!“. Dobila sam 10.

#3 Budite fizički odmorni i pripremljeni za ispit.

Naspavajte se, ljudi. Stvari koje niste naučili do poslednje noći, nećete naučiti ni tada. Jedino što može da se desi je da se zbunite (i ako verujete u teorije o zakonu privlačenja, da privučete baš to pitanje za koje se molite da ne dobijete). Poslednji dan posvetite ponavljanju gradiva, a poslednju noć odmaranju. Počastite se dobrim snom, da biste se ujutru počastili dobrom ocenom. Pre ispita jedite, jer naše telo i naš um su povezani. Nemojte na sav stres još da budete i gladni.

#4 Strukturišite svoj koncept.

Iskoristite koncept maksimalno. Vaše pravo je da dobijete dovoljno vremena za koncept i većina profesora vam neće praviti problem ukoliko zamolite za još koji minut da završite svoj koncept. Taj koncept ne treba da bude referat koji ćete čitati sa papira, već teze, kratke rečenice i smernice. Pre ispita imamo (u najmanju ruku) milion informacija u glavi, te da ne bismo samo leteli sa jedne na drugu stvar, koncept treba da ima uvod, razradu i zaključak. Prvi utisak je najbitniji i zato nakon što ispišete teze na papir, osmislite šta bi u kom delu bilo najpogodnije za izlaganje (možete i brojevima ili strelicama da označite redosled kojim ćete pričati o tezama). Napravite takav uvod da profesor vidi da znate o čemu pričate.

#5 Regulišite disanje i popijte vode.

Normalna reakcija našeg tela kada je pod stresom jeste da se zgrče mišići, srce počne ubrzano da kuca i glas da podrhtava. Ukoliko vas ovo dekoncentriše u prvih par minuta dok pišete koncept, zastanite i upotrebite neku od tehnika disanja. Istraživanja su pokazala da je trema najjača u prva tri minuta, a nakon toga opada. Svakako, kada završite koncept i pre nego što počnete sa izlaganjem, dišite par minuta dok vam se ne uspore puls, otkucaji srca i glas ne stabilizuje. Nakon toga popijte vode i spremni ste da oduvate ono zbog čega ste i došli.

Razume se, možete spavati 12 sati, najesti se i napiti vode – ukoliko niste učili, uzalud ste se odmarali. I takođe, ukoliko ste učili mnogo, a pojede vas trema, postoji realna verovatnoća da nećete izneti svoje znanje na pravi način i da nećete proći onako kako ste planirali. Međutim, ovih pet stavki u kombinaciji daju dobitnu kombinaciju koja se pokazala kao uspešna baš svaki put. Neka vam, zbog vas, javni nastup bude cilj, a usmeni ispit samo način da radite na njemu. Neka bude izazov, a ne problem.

A da li ste vi spremni da oduvate ovaj izazov?

Kopiraj link

Kristina Dorić

Kristina je diplomirana sociološkinja, student generacije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i HR menadžer u jednom startup-u. Zaljubljenik je u umetnost, mačke i Netflix.