U pauzi od učenja

Kako možeš postati bolja verzija sebe?

30.04.2024.
6 min

U današnje vreme kada je imperativ postići što više i karijerno se ostvariti, što nam delom nameće potrošačko društvo u kojem živimo, veoma je važno da ne izgubiš sebe. Tokom sticanja formalnog znanja i rada na unapređivanju svojih kompetencija, kako bi sutra postao što stručniji za određen posao, važno je da ne zaboraviš da radiš i na svojoj unutrašnjosti jer će ti upravo ta unutrašnjost poboljšati život i učiniti ga mnogo kvalitetnijim i boljim. To sigurno nije lako ostvarivo, ali je moguće i vredno je svakog truda ukoliko želiš istinski da budeš ispunjen i zadovoljan svojim životom.

Kako možeš postati bolja verzija sebe

Foto: Startuj.infostud.com (Shutterstock)

Koji sve načini postoje kako bi postao bolja verzija sebe?

1. Čitaj, čitaj i samo čitaj.

Iako zvuči trivijalno, čitanje knjiga je nešto što istinski može probuditi tvoju samosvest i navesti te na duboko razmišljanje ko si ti zapravo, ko želiš da budeš i koji su to koraci koje treba da ispuniš kako bi ostvario taj cilj. Ukoliko se osećaš usamljeno, knjiga ti zaista može biti najbolji prijatelj. Kako je Čarls Vilijam Eliot govorio: „Knjiga je najtiši i najpouzdaniji prijatelj, najpristupačniji i najmudriji savetnik i najstrpljiviji učitelj.“ Neke od važnijih lekcija koje možeš naučiti iz knjiga su: kako da živiš u sadašnjem trenutku, kako da se zauzmeš za sebe, kako bolje da razumeš druge ljude i kako da učiš iz svojih grešaka.

2. Počni da treniraš.

Nevažno je koja je fizička aktivnost u pitanju, samo je bitno da se pokreneš i da budeš konstantan u tome što radiš. Možeš izabrati fitnes, teretanu, trčanje, ples, bilo koji borilački sport ili šta god smatraš da je prikladno za tebe. Uz pomoć redovne fizičke aktivnosti ćeš izgraditi samodisciplinu, istrajnost i jak karakter koji će ti i te kako pomoći na tvom putu da postaneš bolja verzija sebe.

3. Okruži se kvalitetnim ljudima.

S razlogom se kaže „da smo mi prosek pet osoba sa kojima provodimo najviše vremena“, stoga se potrudi da ljudi s kojima provodiš najviše vremena budu inspirativni i kreativni. To ne znači da treba da se odrekneš starih prijateljstava, već da samo treba da porazmisliš o tome kakvo ti je okruženje, koliko je podržavajuće i motivišuće i da se otvoriš prema novim poznanstvima koja će doprineti tome da ostvariš svoj pun potencijal. Ukoliko si okružen ljudima koji se konstantno žale, pričaju o drugim ljudima i imaju negativne poglede na svet, vrlo je verovatno da ćeš i ti biti osoba sa sličnim razmišljanjem, ako ne i istim. Nasuprot tome, ukoliko su ljudi oko tebe disciplinovani, pozitivni i generalno osobe koje za svaki problem imaju rešenje, ali i koje konstantno pričaju o idejama, zasigurno ćeš i ti postati jedna od njih.

4. Bavi se isključivo sobom i svojim životom.

Stiv Džobs je govorio: „Tvoje vreme je ograničeno, nemoj ga trošiti na život u tuđim cipelama. Ne dozvoli da buka drugih uguši tvoj unutrašnji glas.“ Ljudi koji znaju šta žele da postignu u životu, oni koji su svesni šta je njihova svrha i doprinos, nemaju vremena da se bave životima drugih ljudi. Takođe, ovo je jedna od glavnih karakteristika nesrećnih ljudi, stoga se zapitaj: Da li i ti želiš da budeš u toj grupi?

5. Budi uvek otvorenog uma i širokih shvatanja.

Nemoj da dozvoliš da budeš rob svojih uverenja i potrudi se koliko god je to moguće da stvari sagledavaš iz više različitih perspektiva. Trudi se da konstantno stvaraš nova i bolja uverenja koja će te voditi u smeru postajanja bolje osobe, one osobe koju svi žele u svom društvu upravo zbog toga što je puna razumevanja, otvorena ka novom i jer je jednostavno vrlo svestrana. Pa zar ne bi i sam želeo takvu jednu osobu u svom životu?

6. Konstantno se edukuj.

Trudi se da konstantno učiš nešto novo kako bi proširio svoje znanje, a samim tim um i vidike. Nebitno je da li je u pitanju neki strani jezik, sviranje novog instrumenta, vajanje, slikanje, heklanje, učenje nekog programskog jezika ili čega god drugog. Kroz sticanje novih znanja i veština bolje ćeš upoznati samog sebe, kao i svoj um. Treba da znaš da učenje nije proces koji ima svoj kraj jer on treba da traje doživotno upravo zbog toga što on predstavlja proces samorazvoja. A na sam proces samorazvoja ne treba da gledaš kao na proces koji se u nekom trenutku završava, već kao životni stil koji oplemenjuje tvoju dušu i telo i čini te sve zadovoljnijim iz dana u dan.

Rad na sebi može biti jako težak i iscrpan. Treba da znaš da je sve to normalno jer je svaka promena teška. Ljudi funkcionišu po sistemu obrazaca i jako je zahtevno uspostaviti novu naviku. A rad na sebi nije ništa drugo već navika koju treba da uvrstiš u svoj život. Kako bi olakšao sebi gledaj na nju kao na trening koji će ti prvi put izuzetno teško pasti ukoliko nemaš kondicije, ali svaki sledeći će biti sve lakši i lakši. Kako stičeš kondiciju i snagu sve ti je lakše dok ti trening ne postane stil života, a vrlo je verovatno da ćeš ga usput i zavoleti, naročito zbog svih benefita koje ti može doneti - kako po mentalno, tako i po fizičko zdravlje. Isto tako je i sa radom na sebi. Jednom kad počneš i vidiš prve rezultate, nećeš hteti da se zaustaviš jer ćeš se prosto zaljubiti u iste.

Kopiraj link

Kristina Pavlović

Student Farmaceutskog fakulteta, koji se već neko vreme bavi marketingom u turizmu. Veliki je zaljubljenik u čitanje, pisanje i putovanja. A pored toga strast su joj fitnes i nutricionizam, kao i konstantno upoznavanje inspirativnih i zanimljivih ljudi.