Ukoliko ne znaš kako da se tvoj CV izdvoji od ostalih, naročito ako nemaš radno iskustvo, obavezno dodaj svoju dodatnu edukaciju u isti. Nedostatak iskustva ne mora nužno da bude prepreka na putu ka željenoj karijeri, postoji nekoliko strategija koje ti mogu pomoći da tvoj CV privuče pažnju poslodavaca, a jedna od njih je isticanje dodatnih edukacija, kao što su završeni kursevi ili obuke.
Foto: Startuj.infostud.com (Shutterstock)
Ako nemaš radno iskustvo, pokazivanje spremnosti na učenje i usvajanje novih veština može biti važno na putu do sticanja prvog zaposlenja ili napredovanja u karijeri.
U ovom tekstu ćemo ti otkriti kako da izdvojiš svoj CV u odnosu na ostale, kao i koliko je važna dodatna edukacija.
Centralni deo svake biografije zauzima prethodno radno iskustvo, te kandidati koji konkurišu na različite pozicije često zanemare stavke koje podrazumevaju dodatne edukacije, kurseve i druge vidove neformalnog obrazovanja.
“Sa druge strane, mi kao regruteri obraćamo pažnju kako na formalno, tako i neformalno obrazovanje svakog kandidata. Kursevi i edukacije iz različitih oblasti pokazuju da osoba ulaže u usavršavanje svojih znanja i veština, ali govore i o širini sfere njenog interesovanja i želje za napredovanjem”, rekla je Milica Janković, saradnik za selekciju, Mercator S.
Kako je navela za naš portal, dodatna edukacija iz određene oblasti često može istaći kandidata u slučaju kada regruter prepozna da bi to stečeno znanje moglo biti značajno za poziciju na koju se konkuriše.
“Kandidat ne bi trebalo da zanemaruje ovaj tip dodatnog usavršavanja prilikom sastavljanja CV-ja, naročito u slučajevima kada ima malo relevantnog iskustva iz određene oblasti kojom želi da se bavi. Tada bi u prvi plan trebalo istaći edukacije, dodatna usavršavanja i seminare. Pored toga, poželjno je ukratko navesti i praktična znanja i profesionalne veštine na kojima se te edukacije baziraju, kako bi regruteri stekli jasniju sliku o tome čemu su vas konkretno naučile”, objasnila je Janković.
Radno iskustvo nije presudno
Prethodno radno iskustvo, kako nam je rekla Janković, nije uvek presudno prilikom selekcije kandidata.
“Kada zapošljavamo kandidate za juniorske ili ulazne pozicije, prirodno u fokus dolaze osobe sa malo ili bez ikakvog iskustva, koje će svoje praktično umeće sticati kroz profesionalni razvoj i mentorstvo. U tom slučaju je za selekciju značajni su najpre formalno obrazovanje kandidata, a odmah potom i dodatne edukacije koje je kandidat prošao. Teško da one mogu biti presudne, ali svakako dovoljne da se određenom kandidatu da šansa da u daljem krugu selekcije predstavi kako ta znanja mogu da mu doprinesu u daljem profesionalnom radu”, navela je.
Kako je rekla Janković, na različite pozicije se često prijavljuju kandidati bez konkretnog iskustva i to nikako nije eliminacioni kriterijum u samom početku.
“Jednom prilikom smo na otvorenu poziciju u IT sektoru zaposlili kandidatkinju koja nije imala radnog iskustva, ali je u svom portfoliju imala nekoliko samoinicijativnih kurseva iz oblasti koje su nama u tom trenutku bile značajne. Ti kursevi su joj pomogli da stekne osnove koje su joj bile dovoljne da gradi svoje iskustvo kroz dalji rad i angažovanje”, objasnila je.
Najčešće greške u CV-ju
Kao najčešće greške prilikom predstavljanja dodatnih edukacija u CV-ju, Janković je istakla da se one odnose pre svega na jasnost i konciznost, ali i količinu informacija koje kandidati iznose.
“Treba izbegavati preopširne opise kurseva ili seminara, ali ipak obratiti pažnju da budu navedene ključne veštine koje su njima stečene. Ono što kandidati često zanemaruju je činjenica da CV treba biti prilagođen poziciji za koju se prijavljuju, a samim tim i izbor informacija koje će kandidat o sebi izneti. Jedna od čestih grešaka je zatrpavanje biografije kursevima koji nisu relevantni za datu poziciju i kao takvi teško mogu doprineti da se kandidat izdvoji među ostalim biografijama”, zaključila je Janković.
Nakon studija i dodatne edukacije, promenila zanimanje
O svom iskustvu za naš portal pričala je Nevena Blagojević koja je završila Fakultet političkih nauka u Beogradu, a nakon fakulteta i dodatne edukacije kroz seminare i radionice, danas radi u jednoj marketinškoj agenciji.
“Završila sam Fakultet političkih nauka, smer novinarstvo, pre nekoliko godina. Tokom studija, bila sam veoma zainteresovana za istraživačko novinarstvo i medijsku etiku. Međutim, kako sam napredovala kroz studije i učestvovala u različitim praksama i stažiranjima, počela sam da primećujem da me sve više privlače odnosi s javnošću i marketing”, rekla je Blagojević..
Kako je navela, u to vreme, shvatila je da rad u PR-u i marketingu nudi mnoge mogućnosti za kreativno izražavanje, kao i za razvoj strateških veština.
“Nakon što sam diplomirala, odlučila sam da iskoristim svoje iskustvo i veštine iz novinarstva, ali da se fokusiram na PR i marketing. Počela sam da stažiram u jednoj agenciji i ubrzo sam se opredelila da nastavim svoju karijeru u tom smeru”, objasnila je Blagojević.
Novinarstvo joj je dalo fantastičnu osnovu, kako je navela, naročito u pisanju, istraživanju i analizi relevantnih informacija.
Najvažnija lekcija: Nikad ne prestani da učiš
“Naučila sam kako da efikasno komuniciram i saopštavam važne informacije, što je ključna veština i u PR-u. Takođe, novinarstvo me naučilo kako da prepoznam i obradim relevantne teme i da sagledam stvari iz različitih perspektiva, što je izuzetno važno u kreiranju PR strategija”, rekla je Blagojević.
Pored toga, u novinarstvu se suočavala sa rokovima, što je nešto što joj je pomoglo da se brzo prilagodi u marketingu, gde je takođe važno biti efikasan i brz, a pritom zadržati kvalitet.
Kako nam je rekla, misli da joj je najvažnija lekcija koju je naučila da nikada ne prestane učiti.
“Svaka nova kampanja, svaki novi klijent, svaki novi trend na društvenim mrežama – sve to nosi sa sobom prilike za napredak. Iako su moji temelji bili postavljeni kroz novinarstvo, shvatila sam da mi je dodatna edukacija pokazala da stalno treba da se usavršavam i radim ono što volim”, zaključila je Blagojević.